TOGAS projekt

Sigurnim korakom prema prevenciji raka želuca

Zajedno u borbi protiv raka želuca

Što je TOGAS projekt?

Projekt TOGAS ima za cilj pridonijeti poboljšanju zdravlja u Europskoj uniji smanjenjem učestalosti javljanja raka želuca. Sastoji se od tri pilot studije koje su osmišljene za ispitivanje strategija spriječavanja i ranog otkrivanja raka želuca.

Cilj projekta je stvoriti znanstveno utemeljenu podlogu za nacionalne programe prevencije raka želuca.

Projekt se provodi u 18 medicinskih centara, u 12 europskih zemalja.

Zašto je H. pylori važan?

Procjenjuje se da je 30 do 40% europljana zaraženo s H. Pylori infekcijom, bakterijom koja je dokazano povezana s razvojem zloćudnih tumora kod ljudi zbog čega je 2015. godine proglašena karacinogenom 1. skupine. Glavni je uzrok raka želuca, maligne bolesti od koje godišnje oboli više od 136 000 europljana.

Dokazano je da liječenje Helicobacter Pylori infekcije smanjuje rizik razvoja raka želuca, no unatoč tome, u Europi ne postoji program sustavnog testiranja populacije.

Europski odgovor na izazov

Projekt TOGAS provodi se diljem Europe u suradnji s više od 20 partnera iz 14 zemalja, a financira ga Europska unija kroz program EU4Health.

Projekt se provodi kroz tri pilot studije s ciljem stjecanja znanstveno utemeljenih znanja potrebnih za osmišljavanje, planiranje i provedbu najprikladnijih programa za probir na H. Pylori infekciju i rano otkrivanje raka želuca.

Pilot studija 1: Testiranje i liječenje helicobacter pylori infekcije u mladoj populaciji

KBC Zagreb sudjeluje u pilot studiji 1 koja uključuje neinvazivno testiranje na H. pylori infekciju osoba u dobi od 30 do 34 godine.

Projekt traje od 2023. do 2026. godine, a rezultati će pomoći u oblikovanju politika za preventivne zdravstvene programe diljem EU.

Probir i prevencija - razlike i ciljevi

Što je probir i zašto je važan?

Kada neka bolest postane dovoljno učestala u populaciji, organiziraju se besplatni programi ranog otkrivanja na nacionalnoj razini, usmjereni na stanovnike koji pripadaju visokorizičnim dobnim skupinama.

Kada su u pitanju maligne bolesti, u Hrvatskoj postoje probiri za tri najčešća tumora:

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva – sve osobe nakon navršene 50. godine života na kućnu adresu dobivaju test na okultno krvarenje.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke – žene nakon navršene 50. godine života dobivaju pozive na mamografiju.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća – liječnici obiteljske medicine upućuju dugogodišnje pušače na redovne preglede pluća kompjuteriziranom tomografijom (CT).

Programi probira na maligne bolesti najčešće počinju 10-ak godina prije očekivane dobi oboljenja.

Prakse u svijetu i u Hrvatskoj

U Europi je trenutna preporuka da se preventivni endoskopski pregledi (svake 3 godine) obavljaju kod osoba s povišenim rizikom razvoja raka želuca, a to su:

Osobe kod kojih je učinjena gastroskopija, i u uzorcima sluznice želuca su detektirane prekancerozne promjene (atrofija, metaplazija, displazija).
Osobe s perzistentnim H. pylori gastritisom kod kojih su sve linije eradikacijske terapije bile neuspješne.
Osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom na karcinom želuca.

Razlika između probira i preventivnih programa je u cilju – probir ima za cilj otkriti rak u ranoj fazi, kada je veća šansa za izlječenje, dok preventivni programi imaju za cilj spriječiti nastanak maligne bolesti.

Testiranjem do prevencije

Kada je poznato što uzrokuje tumor i kada postoje metode za sprječavanje nastanka maligne bolesti, organiziraju se programi prevencije.

U Hrvatskoj su primjeri takvih programa:

Cijepljenje protiv hepatitisa B – jer dugotrajna infekcija može uzrokovati rak jetre.
Cijepljenje protiv HPV-a ili redoviti PAPA testovi za žene radi prevencije raka vrata maternice.

U Europi je trenutna preporuka da se na H. pylori testiraju osobe sa simptomima dispepsije. Iako postoji velika vjerojatnost da će članovi obitelji zaražene osobe također biti pozitivni, trenutno nema preporuke za rutinsko testiranje asimptomatskih osoba.

Pilot projekt

Programi prevencije implementiraju se na nacionalnoj razini ako:

Bolest predstavlja značajan javnozdravstveni problem u smislu morbiditeta, mortaliteta i troškova liječenja.
Rizični čimbenici za razvoj bolesti su jasno definirani i moguće ih je modificirati.
Dostupne su učinkovite intervencije i strategije kojima se učestalost bolesti može smanjiti.
Preventivna strategija mora biti isplativa, što znači da ulaganje u program (npr. dijagnostički testovi, cijepljenje, zdravstvene kampanje) donosi veće uštede u zdravstvenim troškovima i društvene koristi u usporedbi s liječenjem bolesti nakon njezina pojavljivanja.
Preventivne mjere trebale bi pružati dugoročnu zaštitu ili značajno odgoditi nastanak bolesti. Kratkoročne intervencije su manje idealne, osim ako ne dovode do trajnih promjena.
Trebala bi postojati jasna ciljna populacija koja najviše koristi od preventivnog programa. Resursi se najbolje usmjeravaju na pojedince ili skupine s većim rizikom od razvoja bolesti.

Izazovi implementacije prevencije

Iako su brojna istraživanja dokazala da je glavni uzrok adenokarcinoma želuca infekcija Helicobacter pylori te da eradikacija bakterije smanjuje učestalost pojave maligne bolesti, prije implementacije tehnički i organizacijski zahtjevnih programa prevencije potrebno je provesti detaljne analize kako bi se nedvojbeno dokazala njihova korist na lokalnoj i/ili regionalnoj razini.

* Eradikacija: potpuno uništenje uzročnika zarazne bolesti

Projekt TOGAS kao odgovor Europske unije

Uzimajući u obzir da je 2020. godine kod više od 136 000 Europljana dijagnosticiran karcinom želuca i s obzirom na visoku prevalenciju H. pylori infekcije, Europska unija odlučila je pokrenuti projekt TOGAS (akronim za “Towards Gastric Cancer Screening Implementation in the European Union”).

Cilj programa je definirati visokorizične skupine koje bi najviše profitirale od preventivnih programa, kao i utvrditi koje dijagnostičke metode su najprikladnije za provođenje testiranja velikog broja osoba.